General

34 pages
4 views

Zadar Schools in World War One

of 34
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Share
Description
Schools in Zadar during WWI faced numerous problems. Teachers were drafted and schools were occupied by armies which brought about the closing of numerous schools in Zadar county. On the other hand, an attempt was made to compensate for the shortage
Transcript
  597 ZADARSKO ŠKOLSTVO U PRVOM SVJETSKOM RATU Ante B RALI Ć   Odjel za povijest Sveu č  ilišta u Zadru  UDK 37.018 “1914/1918” (497.5) Zadar  Izvorni znanstveni rad Primljeno: 28. XII. 2005.  Zadarsko školstvo tijekom Prvog svjetskog rata bilo je izloženo brojnim problemima. Došlo je do mobilizacije u č  itelja, zauzimanja škola od strane vojske, što je dovodilo do zatvaranja brojnih  škola u zadarskom kotaru. S druge strane, nedostatak muške radne snage na selu nastojao se nadoknaditi radom djece. Državne vlasti tolerirale su široko rasprostranjenu praksu izo č  nosti seoske djece s nastave, osobito u proljetno doba, tako da se nastava od travnja gotovo i nije održavala u  seoskim školama. Istovremeno, visoka inflacija je obezvrje đ  ivala u č  iteljske pla ć e, što je dodatno demotiviralo u č  itelje u njihovoj djelatnosti. Država je nastojala od škola stvoriti pogodni medij za državnu propagandu, te je strogo kontrolirala politi č  ka raspoloženja me đ  u srednjoškolcima. Klju č ne rije č i:  Zadar, Prvi svjetski rat, školstvo.   Stanje školstva uo č  i rata Ondašnja razina industrijskog razvoja zahtijevala je barem minimalnu razinu  pismenosti, koju Dalmacija uo č i Prvog svjetskog rata nije mogla ponuditi. Naime, od 1880., kada se prvi put statisti č ki bilježi pismenost, pa do 1910. nepismenost je u Dalmaciji  pala za samo 11%, tj. od 89,3% na 78%. Razlog tako malom padu nepismenosti je u nedostatku osnovnog školstva koje se sporo razvijalo. Od 1861. pa do 1912. broj je osnovnih škola porastao s 192 na 518 ili s 407 u č itelja na 1486, što predstavlja malen rast. U predratnoj školskoj godini 1912./13. u Dalmaciji još nije obuhva ć eno školovanjem 25.000 djece, što predstavlja 30% djece školskog uzrasta. Ovome treba pridodati da je mnogo djece bilo podu č avano u nemogu ć im uvjetima: u č itelj je podu č avao i do 100 u č enika. Osobito je teško stanje u školstvu bilo u zagorskim op ć inama Dalmacije. U zadarskom kotaru 1902. bilo je 57 osnovnih škola. 1  Dalmatinsko srednje školstvo bilo je gotovo nepripremljeno za novi tehnološki razvoj koji je kucao na vrata Dalmacije. Najviše u č enika poha đ alo je pet gimnazija koje 1  Izvještaj o stanju op ć ih pu č  kih i gra đ  anskih škola i preparandija u Dalmaciji za šk. g. 1901./1902. , Zadar, 1903., str. 3-16.  A. B RALI Ć , Zadarsko školstvo u Prvom svjetskom ratu, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006., str. 597–630.   598 su u školskoj godini 1912./13. imale 1.233 u č enika. 2  Te su škole davale široko humanisti č ko znanje, ali su bile daleko od tehni č kih znanja pa su gimnazije bile rasadište budu ć ih č inovnika širom Dalmacije. Uz gimnazije postojale su i tri realke koje su davale ve ć i naglasak prirodnim znanostima, a imale su u školskoj godini 1912./13. 777 u č enika. Od stru č nih škola najvažnije su muška u č iteljska škola u Arbanasima i ženska u č iteljska škola u Dubrovniku. Tako đ er, u Dalmaciji je u to vrijeme bilo 6 trgova č kih i 16 zanatskih škola. Prosvjetne prilike u Dalmaciji bile su iznimno loše. I na po č etku 20. stolje ć a tre ć ina djece školskog uzrasta nije poha đ ala školu. Osobito teško stanje bilo je u dalmatinskom zale đ u. Prilike u zadarskom kotaru, a osobito u op ć ini Zadar bile su nešto  bolje. Prema statistikama zadarskih Talijana, nepismenost je u gradu bila oko 20%, a to  je daleko bolje od dalmatinskog postotka nepismenih. Nepismenost me đ u zadarskim Talijanima bila je još manja. 3  Razlog manjoj nepismenosti na razini zadarske op ć ine bio  je u dobroj pokrivenosti grada i okolice školama. Najstarija pu č ka škola u Zadru bila je Muška pu č ka škola na talijanskom jeziku osnovana 1815. godine. Žensku pu č ku školu na talijanskom jeziku osnovale su benediktinke 1827. Škola je dobila pravo javnosti 1874. Pred rat, tj. 1914. ima 10 u č iteljica. 4  Gra đ anska škola sv. Marije s pravom javnosti dobila  je to pravo 1874., a osnovana je 1875. godine. Uo č i rata ima 8 u č iteljica. 5  Muška vojni č ka pu č ka škola na njema č kom jeziku osnovana je 1869. godine i pred rat ima 8 u č itelja. Ženska pu č ka škola, koja je osnovana 1887., tako đ er je imala 8 u č itelja, a pravo  javnosti dobila je 1895. godine. 6  Na hrvatskom jeziku prvo je osnovana Muška pu č ka škola 1885., a druga je Ženska pu č ka škola osnovana 1898. godine.  Legina  mješovita škola u Arbanasima otvorena je 1897. i imala 7 nastavnika, 7  a Srpska djevoja č ka škola otvorena je 1882. godine i imala je 3 nastavnika (1 u č iteljica, 1 pomo ć na u č iteljica i 1 kateheta). 8  Pripravni razred za srednje škole na talijanskom jeziku osnovan od strane  Lege  1904. imao je 3 nastavnika. 9  Zavod sv. Dimitrija otvoren je 1913. i u hrvatskom odjelu radi 12, a na talijanskom 11 nastavnika. 10   2 Dinko F ORETI Ć , “Društvene prilike u Dalmaciji pred Prvi svjetski rat s osobitim osvrtom na radni č ku klasu”,  Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru , II, Razdio historije, arheologije, historije umjetnosti, (1), Zadar, 1963. str. 62. Za širi kontekst o dalmatinskom školstvu vidi: Ivo P ERI Ć ,  Borba za ponaro đ  ivanje dalmatinskog školstva 1860.–1918 ., Zagreb, 1974. 3 Samo je 17% osoba koje su istaknule talijanski kao materinji jezik bilo nepismeno.  Fiume e Dalmazia , bez mjesta i godine izdanja. 4 Državni arhiv u Zadru (dalje u tekstu DAZd), Spisi Kotarskog školskog vije ć a (dalje u tekstu KŠV), kutija 292, br. 1192, 21. 2. 1914. 5 DAZd, KŠV, kutija 292, br. 1193, 21. 2. 1914. 6 DAZd, KŠV, kutija 292, br. 1194 i br. 1195, 21. 2. 1914. 7 DAZd, KŠV, kutija 292, br. 1199, 21. 2. 1914. 8 DAZd, KŠV, kutija 292, br. 1200, 21. 2. 1914. 9 DAZd, KŠV, kutija 292, br. 1202, 21. 2. 1914. 10 DAZd, KŠV, kutija 292, br. 1203 i br. 1204, 21. 2. 1914.  A. B RALI Ć , Zadarsko školstvo u Prvom svjetskom ratu, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006., str. 597–630.   599 Postojale su dvije gimnazije – jedna na hrvatskom, a druga na talijanskom jeziku, i  jedna realna gimnazija na talijanskom jeziku te industrijsko-obrtni č ka škola “Pasquale Bakmazs” č iji je nastavni jezik bio talijanski. Istovremeno je djelovala jedina muška u č iteljska škola u Dalmaciji (Preparandija) u Arbanasima. Pri zadarskoj bolnici osnovana  je 1821. godine babi č ka škola ili, to č nije re č eno, babi č ki te č aj. Za vrijeme rata, tj. od 1912. do 1920. školu je vodio Ante vitez Stermich. 11  U gradu djeluju dvije visokoškolske ustanove: katoli č ka i pravoslavna bogoslovija. 12  Za u č enike i studente postoji više đ a č kih i studentskih domova. Budu ć i da su mnogi u č enici talijanskih srednjih škola bili podrijetlom izvan grada, za njih je postojao  posebno ure đ en konvikt “Nicolò Tommaseo”. Franjeva č ki đ aci koji su poha đ ali gimnazije i  bogosloviju imali su smještaj unutar kompleksa sv. Frane. Sjemeništarci i bogoslovi koji su željeli postati dijecezenski sve ć enici imali su smještaj u Centralnom bogoslovnom sjemeništu, a pravoslavni studenti svoj dom i bogosloviju na Ravnicama, dok su gojenci Preparandije imali zasebni dom. I seoski dio op ć ine bio je relativno dobro pokriven pu č kim školama. Treba  primijetiti da je oto č ni dio op ć ine bio puno bolje pokriven školama i imao dužu tradiciju školstva od zadarskog zale đ a. Na otocima su se škole otvarale i prije 1870. godine, dok se u zale đ u otvaraju tek potkraj 19. stolje ć a. Najstarija škola u Ravnim kotarima osnovana je 1872. u Islamu Gr  č kom, vjerojatno uslijed djelovanja lokalnih bogatih obitelji Jankovi ć -Desnica. Pu č ke škole izvan grada nastavu su izvodile na hrvatskom  jeziku. Jedino su  Legine  škole na Voštarnici i u Arbanasima djelovale na talijanskom. Škole su po svom statusu mogle biti javne, privatne s pravom javnosti i privatne  bez prava javnosti, kao što su  Legine  škole i Pravoslavna djevoja č ka škola. 13  Javne škole osnivale su op ć ine i financirane su od strane Pokrajinske školske zaklade kojom je upravljao Zemaljski odbor. Privatne škole s pravom javnosti osnivale su druge institucije ili korporacije, a njihove su svjedožbe bile priznate od vlasti. Ina č e su bile podložne kontroli rada kao i javne, a financirane su pokrajinskim, državnim ili privatnim izvorima. Taj status u Zadru imaju Ženska pu č ka škola na talijanskom jeziku i Gra đ anska ženska škola, koje su vodile sestre benediktinke, te vojni č ke pu č ke škole. Privatne škole bez  prava javnosti osnivaju pojedinci ili korporacije, a njihove svjedodžbe nisu priznate od strane školskih vlasti. Privatne škole na podru č  ju zadarskog kotara djeluju samo na  podru č  ju grada Zadra i njegovih predgra đ a: bile su to Legine škole na Voštarnici i u Arbanasima te Pravoslavna djevoja č ka škola u Arbanasima. Javne pu č ke škole su sve 11 Spomenica prigodom stogodišnjice rada babi č  ke škole u Zadru , Zadar, 1951., str. 27–28. 12 Pla ć e profesora teologije bile su relativno velike i kretale su se, ovisno o stažu, od 3.640 do 7.300 kruna godišne ili od 300 do 620 kruna mjese č no. Ako to usporedimo s pla ć om u č itelja po č etnika od 100 kruna, vidimo da je pla ć a sveu č ilišnog profesora bila od 3 do 6 puta ve ć a. DAZd, Spisi pravoslavne eparhije, sv. 254, br. 35-6-3/14. 13 DAZd, KŠV, kutija 303, br. 1997, 10. 4. 1915. U skupinu privatnih škola bez prava javnosti spadao je i Zavod sv. Dimitrija koji je imao samo privremeno dopuštenje javnosti od šk. godine 1913./14. i svake godine to mu je pravo produžavano.  A. B RALI Ć , Zadarsko školstvo u Prvom svjetskom ratu, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006., str. 597–630.   600 seoske škole, zatim Muška i Ženska pu č ka škola na hrvatskom jeziku, kao i Muška talijanska pu č ka škola sv. Krševana. U seoskom dijelu op ć ine prije rata djeluju škole u ovim mjestima: Arbanasi – ženska škola (osnovana 1878. godine), Arbanasi – vježbaonica (muška, 1866.), Bokanjac (1903.), Bibinje (1873.), Diklo (1893.), Galovac (1898.), Kali (1892.), Kožino (1909.), Kukljica (1876.), Lukoran (1893.), Petr  č ane (1873.), Poljana (1896.), Preko (1842.), Smokovi ć  (1893.), Stanovi (1911.), Sukošan (1887.), Sutomiš ć ica (1843.), Škabrnja (1892.), Ugljan – Donje Selo (1896.), Ugljan – Lu č ina (1907.), Zemunik (1896.). 14  Zajedno s gradskim školama imaju 2.405 u č enika i 2.120 u č enica. Iz ovih podataka možemo zaklju č iti dvije stvari. U primorskom i oto č nom dijelu gotovo svako selo ima svoju školu, dok u zale đ u situacija nije takva. Npr., Murvica i Biljane nemaju svoju školu. Od seoskih najve ć a je po broju u č enika škola u Preku s 320 u č enika, dok je najmanja na Stanovima s 49 u č enika. Me đ u manje ubrajaju se škole u Kožinu s 59 i Ugljan – Donje Selo sa 66 u č enika. Treba istaknuti da škole poha đ a 300 dje č aka više nego djevoj č ica; iz navedenoga jasno je što roditelji misle o školovanju ženske djece. Interesantno je da jedino u vojni č kim školama imamo 125 u č enica naspram 78 u č enika. Gra đ anske djevoja č ke škole imaju sveukupno 201 u č enicu, i to u školi koju vode  benediktinke na talijanskom jeziku 83 u č enice, u Zavodu sv. Dimitrija na hrvatskom  jeziku 48 u č enica, a na talijanskom 47, dok su “gr  č ko-isto č nu”, tj. srpsku djevoja č ku školu poha đ ale 23 u č enice. 15  Rad u č itelja u pu č kim školama bio je optere ć en mnoštvom ograni č enja. Najve ć i nedostatak jest manjak u č iteljskog kadra, osobito u seoskom dijelu op ć ine. Na selu je bilo uobi č ajeno da jedan u č itelj u č i više od 100 djece. Nastavu je držao i ujutro i popodne, sve dane u tjedno osim nedjelje. Nedjeljom je morao s u č enicima i ć i na misu i držati opetovnice, tj. škole u kojima se ponavljalo gradivo nau č eno u redovitom radu. U č itelj nije smio napuštati selo bez suglasnosti Kotarskog školskog vije ć a, a u razdoblju ljetnih  praznika, nakon 15. srpnja, mjesto je mogao napustiti samo uz uvjet da prethodno obavijesti Kotarsko školsko vije ć e i precizira mjesto u kojem ć e boraviti. Posebno je teško bilo seoskim u č iteljicama. One bi naj č eš ć e životnog partnera tražile unutar u č iteljskog staleža. Č esto je puta bra č ni par u č itelja bio razdvojen svojom službom. Iako su radili isti posao, u č iteljice su primale manju pla ć u nego muški kolege. Npr., u č itelj kandidat imao je mjese č nu pla ć u od 100 kruna, dok je u č iteljica kandidatkinja imala mjese č nu pla ć u od 75 kruna. 16  Napredovanje u č iteljica bilo je ograni č eno. Zvanje nadu č itelja bilo je rezervirano gotovo isklju č ivo za muškarce. 17  Posebno je teško bilo trudnim u č iteljicama budu ć i da je rodiljski dopust, kojeg duljina nije bila utvr  đ ena, bio 14 DAZd, KŠV, kutija 306, br. 3819/1915. 15 DAZd, KŠV, kutija 291, br. 431/1914. 16 DAZd, KŠV, kutija 290, br. 192/1914 i br. 193/1914. 17 U zadarskom kotaru imamo 31 nadu č itelja i samo dvije nadu č iteljice. DAZd, KŠV, kutija 291, br. 738, 27. 1. 1914.  A. B RALI Ć , Zadarsko školstvo u Prvom svjetskom ratu, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006., str. 597–630.   601  prili č no kratak. Tako je Evelina Verdus, ravnateljica Ženske pu č ke škole dodijelila u č iteljici Swircsev samo mjesec dana dopusta nakon poroda. A Pokrajinsko školsko vije ć e kori ravnateljicu napominju ć i: “A što se ti č e izo č nosti u č iteljice M. Swircsev, da nije nigdje ustanovljeno, da u č iteljice, koje poviju, moraju cio mjesec dana izostati iz škole.” 18  U seoskom dijelu op ć ine bilo je malo školskih knjižnica, nedostajalo je i didakti č kog materijala. Takva nastava dovodila je do slabih, gotovo katastrofalnih rezultata jer se znalo dogoditi da od 100 djece nakon prvog razreda samo njih 20 zna č itati i pisati. 19  Gradske škole bile su u daleko boljem položaju. U prvom redu, broj u č enika po nastavniku nije  prelazio brojku 50. Gradske škole bile su bolje opskrbljene didakti č kim i nastavnim materijalom. Bolja pokrivenost grada od sela nastavnim osobljem vidljiva je iz broja u č itelja u privatnim školama. Prije rata u zadarskom kotaru djeluje 69 u č itelja u javnim i 9 u privatnim školama. Uz njih radi 61 u č iteljica u javnim, a č ak 38 u privatnim školama. 20  Iz iznesenoga se dade zaklju č iti da uz u č itelje u javnim školama na podru č  ju grada Zadra djeluje č ak 47 u č itelja u privatnim školama. Broj djece školskog uzrasta u zadarskom kotaru brojio je otprilike oko 9.900, što iznosi otprilike 56 u č enika po nastavniku. 21  Situacija u zadarskoj op ć ini bila je puno bolja nego u zadarskom kotaru jer ve ć ina u č itelja radi na podru č  ju zadarske op ć ine, njih 109. Ako znamo da školu poha đ a 4.726 u č enika (uklju č uju ć i i gra đ anske škole), po u č itelju prosje č no dolaze 44 u č enika. 22  Pred Prvi svjetski rat u zadarskom kotaru djeluje ukupno 69 javnih i 8 privatnih  pu č kih škola. Djeca su raspore đ ena u 166 razreda. 23  Predškolska briga o djeci u Zadru bila je tek u povojima. Ako izuzmemo dje č  ji vrti ć  sirotišta sestara milosrdnica koji je osnovan 1846., jedini dje č  ji vrti ć  prije 1900. bio  je srpski dje č  ji vrti ć  iz 1895. godine. 24  Razvoj me đ unacionalnih borbi u zadarskom kraju doprinio je osnivanju vrti ć a. Dokaz tomu je što je prvi talijanski “Legin” vrti ć  osnovan u hrvatskim naseljima, prvo na Voštarnici 1900., pa u Arbanasima 1901. 25  U gradu se 18 DAZd, KŠV, kutija 300, br. 6811, 27. 9. 1914. 19 Od 101 djeteta samo 21 zna č itati i pisati. Zbog toga i upotrebe šibe u č iteljica Danica dell’ Orco kažnjena je s “uskratom petogodišnje nagrade”. Ona za opravdanje isti č e da: “Ima se pak uzeti u obzir da amošnja djeca nijesu kao gradska   koja primaju doma ć i uzgoj ve ć  su puštena na milost i nemilost udesa, te su raspuštena,  pa je neophodno potrebito upotrebljavati šibice i ako ne da se tjelesno ozlijedi ve ć  kao skrajno sredstvo, da se postigne potrebita disciplina a to je sredstvo koje mi nastavnici po selima bilo javno ili kredomice skoro svi upotrebljavamo.” DAZd, KŠV, kutija 302, br. 6024, 19. 10. 1914. 20 DAZd, KŠV, kutija 321, br. 141, 28. 1. 1918. Ukupno u zadarskom kotaru radi 78 u č itelja i 99 u č iteljica što zajedno iznosi 177 u č itelja. 21 DAZd, KŠV, kutija 301, br. 732, 1. 1. 1915. Prosjek je u stvarnosti i lošiji jer je u broj od 177 u č itelja uklju č eno i nekoliko pomo ć nih u č iteljica ženskog rada, tj. doma ć instva i pletenja. 22 DAZd, KŠV, kutija 291, br. 738, 27. 1. 1914. 23 DAZd, KŠV, kutija 291, br. 737, 27. 1. 1914. 24 Godine 1914. imat ć e 13 dje č aka i 14 djevoj č ica. DAZd, KŠV, kutija 290, br. 201, 8. 1. 1914. 25 Godine 1914. imao je 43 dje č aka i 43 djevoj č ice, DAZd, KŠV, kutija 290, br. 243, 8. 1. 1914.
Related Documents
View more...
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks