Food

20 pages
3 views

Zadar Newspapers and their relation to events in Istria and Rijeka before WWI

of 20
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Share
Description
ZADAR NEWSPAPERS AND THEIR RELATION TO EVENTS IN ISTRIA AND RIJEKA BEFORE WWI Summary The author describes the writings of the Zadar semi-weeklies (Narodni list, Hrvatska kruna, Smotra dalmatinska and Il Dalmata) and the weekly newspaper
Transcript
   187 ZADARSKO NOVINSTVO PREMA ISTRI I RIJECI PRED PRVI SVJETSKI RAT Ante BRALI    Filozofski fakultet u Zadru UDK 949.75:070“19” Zadar  Izvorni znanstveni rad Primljeno: 12. XII. 2001. Autor prati pisanje zadarskih polutjednika (  Narodnog lista ,  Hrvatske krune , Smotre dalmatinske  i  Il Dalmata ) i tjednika (  Risorgimento ) prema doga  anjima u Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat. Kako je to razdoblje kad se odvijaju važni doga  aji u Banskoj Hrvatskoj (uvo  enje komesarijata) i u susjednim zemljama (balkanski ratovi), prostor za istarske i rije  ke teme je ograni  en. Prilikom pra  enja pisanja za-darskog novinstva zaklju  uje da presudan utjecaj na pisanje o pojedinoj temi ima politi  ka i nacionalna orijentacija pojedinog lista. Budu  i da se i u Zadru istovremeno odvijaju oštre me  unacionalne borbe izme  u Talijana i Hrvata, to  e utjecati na emotivnost pra  enja istovrsnih me  unacionalnih borbi u Istri i Rijeci. Javni mediji, a pred Prvi svjetski rat to su isklju  ivo novine, izvrsni su povijesni iz-vor za pra  enje stavova razli  itih politi  kih grupa prema pojedinom problemu. Kako je Za-dar u sklopu Austro-Ugarske Monarhije bio glavni grad Kraljevine Dalmacije, pisanje za-darskog novinstva predstavlja mjerodavan izvor za stavove politi  kih stranaka koje su dje-lovale u Dalmaciji. Stajališta su nam razvidnija ako znamo da je pojedina zadarska novina glasilo pojedine stranke ili grupe. Osim toga, željeli smo utvrditi kakvo je bilo medijsko pokrivanje zadarskog novinstva prema Istri i Rijeci, te kakvi su stavovi dalmatinskih poli-ti  kih stranaka i grupacija prema politi  kim prilikama u Istri i Rijeci. U Zadru pred Prvi svjetski rat izlaze  etiri polutjednika i jedan tjednik koji su se bavili politi  kim temama. Polutjednici (  Narodni list  ,  Hrvatska kruna ,  Il Dalmata  i Smotra dalmatinska ) su izlazili dvaput tjedno (srijedom i subotom) na  etiri stranice A2 formata, dok je tjednik  Risorgimento  izlazio jedanput tjedno (mijenjao je dane izlaska) na nešto ma-njem formatu.  A. Brali  , Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 44/2002., str. 187–206. 188   Narodni list  Narodni list   ima najdužu tradiciju i najja  i utjecaj me  u zadarskim novinama, ali i dalmatinskim novinstvom uop  e. Utjecajnosti je pripomogla  injenica što je u razdoblju od 1871. do 1892. i od 1905. do 1918. glasilo najja  e dalmatinske stranke, tj. Narodne i kasni- je Hrvatske stranke. List je po  eo izlaziti 1862., u po  ecima Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. 1  Ispo  etka je izlazio na talijanskom jeziku i s talijanskim nazivom  Il    Nazionale  zbog toga što je najve  i dio dalmatinske inteligencije bio školovan na talijanskom jeziku, te se i na taj na  in željelo približiti školovanijem dijelu dalmatinske javnosti. Istovremeno je na hrvatskom jeziku tiskan Prilog k Narodnom listu  ija je zada  a bila širenje narodne ideje me  u slabije školovanim pukom. Urednik od 1. ožujka 1862. do 27. velja  e 1867. je Natko Nodilo, do kraja 1869. Lovro Mati  , a nakon toga nakratko se izmjenjuju Ivo Giunio, Josip Tomuli   i Kažimir Ljubi  . Od 1871. urednikom postaje Juraj Biankini, što ostaje do sloma austrougarske vladavine. Juraj Biankini (Stari Grad na Hvaru, 30. kolovoza 1849. – Split, 27. ožujka 1928.) 2   jedan je od vode  ih ljudi na politi  koj sceni Dalmacije od 70-ih godina 19. stolje  a. U svom politi  kom i ideološkom razvoju Biankini je prošao nekoliko faza. Prva je narodnja  -ka (1871.–1892.), u kojoj Biankini ima zapaženu ulogu, osobito u borbi za hrvatski jezik. Dru-ga faza je pravaška (1892.–1905.), koja zapo  inje osnivanjem Hrvatskog kluba u Dalmatin-skom saboru kada je nezadovoljan oportunizmom Narodne stranke izašao iz nje, a kasnije se pridružio pravašima. Tre  a faza je vrijeme politike “novog kursa”, kojoj se Biankini približava ve   1903., a formalno pristupa ujedinjenjem Narodne hrvatske stranke i Stranke prava (dio Stranke prava okupljen je oko Ante Trumbi  a, tzv. liberalno pravaštvo ili splitski pravaški krug) u jednu, Hrvatsku stranku. Od balkanskih ratova možemo pratiti nastanak  etvrte, jugoslavensko-integralisti  ke faze, u kojoj se Biankini zalaže za unitarno narodno  jedinstvo Južnih Slavena, a osobito za ideju o hrvatsko-srpskom jedinstvu. Nakon razo  are-nja jugoslavenskom državom nastupa peta faza u Biankinijevu politi  kom životu, koju ka-rakteriziraju razmišljanja o Kraljevini SHS kao višenacionalnoj državi složena sastava. Biankini je, osim po novinarskom zanimanju, bio s politikom aktivno povezan i kao zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vije  u u Be  u. Poslanik u Dalmatinskom saboru je gotovo neprekinuto od 1881., 3  a u Carevinskom vije  u od 1892. godine. Kao zas-tupnik bio je iznimno aktivan. Samo u Carevinskom vije  u održao je preko 1000 govora, interpelacija i zahtjeva. Njegovi su govori bili poznati po oštrini spram vlade, ali i po duži-ni. 1  O  Narodnom listu  pogledati: Jubilarni broj, Zadar, 1912. 2  Podaci o Jurju Biankiniju crpljeni su iz: Stijepo OBAD, Biankini, Juraj,  Hrvatski biografski leksikon , sv. 1, Zagreb, 1986., str. 747–748 i Kosta MILUTINOVI  , Politi  ki profil Jurja Biankinija,  Zadarska revija , 27 (1978.), 5/6, str. 455–471. 3  Ivo PERI  ,  Dalmatinski sabor 1861–1912. (1918.) god  ., Zadar, 1978., str. 227.  A. Brali  , Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 44/2002., str. 187–206. 189Kako je urednik Juraj Biankini  esto izbivao iz Zadra zbog raznih politi  kih obveza, ured-ništvo je od 1900. do 1918.  esto bilo u rukama Vinka Kisi  a (Dubrovnik, 7. studenog 1879. – Split, 26. travnja 1927.). 4    Hrvatska kruna  Hrvatska kruna  izlazi od 1892. do 1920. i bit  e glavno pravaško glasilo u Dalmaci- ji. Urednikom joj je od po  etka izlaženja do kraja Ivo Prodan. 5  Don Ivo Prodan ro  en je 31. prosinca 1852. godine u Janjini na Pelješcu u brojnoj i siromašnoj selja  koj obitelji. Pu  ku školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Dub-rovniku, a studij bogoslovije u Zadru. Poslije završenog studija zare  en je za sve  enika 5. studenog 1876. u Dubrovniku. Godine 1877. dolazi u Zadar gdje postaje urednikom Kato-li   ke Dalmacije  (  La Dalmazia Cattolica ), koja je do njegovog dolaska objavljivala  lanke gotovo isklju  ivo na talijanskom jeziku i bila neutralne politi  ke orijentacije. Nakon što je preuzeo uredništvo, Katoli   ka Dalmacija  se kroatizira, kako u jezi  nom, tako i u politi  kom smislu. Prodan je imao veliku ulogu i u formiranju “Katoli  ke hrvatske tiskare” 1883. godi-ne u Zadru, koja  e mu osigurati i financijsku samostalnost. 6  U osnivanju Stranke prava u Dalmaciji (1894.–1895.) Prodan ima nezaobilaznu ulo-gu kada postaje  lan Središnjeg odbora. Prilikom rascjepa banovinskih pravaša na domovi-naše i frankovce došlo je i do rascjepa dalmatinskih pravaša. Zadarska klerikalno-pravaška grupa na  elu s Prodanom 1898. napušta Stranku prava kojoj na  elu ostaju Trumbi   i Supi-lo, a on 19. listopada 1898. osniva u Arbanasima  istu stranku prava na  ijem je  elu zaje-dno s dr. Petrom Baturi  em. Na izborima 1901. Prodan je prvi put izabran u Dalmatinski sabor, a 1907. izabran je za zastupnika u Carevinsko vije  e. U svom zastupni  kom radu oštro je napadao uporabu talijanskog jezika te se borio za sjedinjenje hrvatskih zemalja. Nakon ujedinjenja Stranke prava s Narodnom hrvatskom strankom 1905., Prodan razvija živu aktivnost oko okupljanja preostalih pravaša u jedinstvenu stran-ku, što mu uspijeva 1908. kada stranka odbacuje pridjevak “  ista”. Nakon privremenog ujedinjenja svih prava-ških organizacija 1911.–1913., zapaženu ulogu u svepravaškoj organizaciji ima don Ivo Prodan. Nakon nove podjele na milinovce i frankovce, Prodan i  Hrvatska kruna  staju na stranu milinovaca. Tijekom rata Prodan je veliki zagovornik Svibanjske deklaracije o ujedi-njavanju južnoslavenskih zemalja u Austro-Ugarskoj u jednu državnu cjelinu, ali je oštar protivnik ujedinjenja sa Srbijom. Don Ivo Prodan umire u Zadru 11. ožujka 1933., a pokopan je na “franjeva  kom” oto  i  u Galovcu ispred Preka. 4  Šime JURIŠI  , Vinko Kisi  , Splitsko iverje , Split, 1983. 5  Za informacije o  Hrvatskoj kruni  vidi: Marjan DIKLI  , Pravaštvo u Damaciji do kraja Prvoga svjetskog rata, Zadar, 1998.; ISTI, Don Ivo Prodan, prvi  ovjek dalmatinskog pravaštva,  Radovi Zavoda za povijesne zna-nosti HAZU u Zadru , sv. 39, Zadar, 1997., str. 243–255. 6  M. DIKLI  , Don Ivo Prodan (Janjina 1852 – Zadar 1933),  Zadarska smotra , god. XLI/1992., br. 4-5, str. 247–249.  A. Brali  , Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 44/2002., str. 187–206. 190  Smotra dalmatinska  (  La Rassegna dalmata ) Smotra dalmatinska  po  inje izlaziti 1888. kao dodatak Objavitelju dalmatinskome –  Avvisatore dalmato  (1867.–1920.). Objavitelj dalmatinski  bio je službeno glasilo Dalmatin-skog namjesništva u kojem su izlazile obavijesti o raznim upravnim, zakonskim i gospodar-skim promjenama. Objavitelj  je imao ulogu sli  nu današnjim službenim  Narodnim novina-ma . Me  utim, Objavitelj  nije mogao odigrati ulogu propagatora službenih mišljenja i ideja austrijske uprave. Potreba za jednim poluslužbenim listom osobito  e narasti kada dalmatin-sko javno mnijenje preuzmu politi  ke novine, od kojih su najzna  ajnije  Narodni list   i  Il  Dalmata . Krajem 80-ih godina 19. stolje  a pravaški su stavovi bili razvidni u Katoli   koj  Dalmaciji  pod uredništvom don Ive Prodana. U takvim okolnostima 4. sije  nja 1888. godine izlazi prvi broj Smotre dalmatinske  koja  e izlaziti dvojezi  no gotovo  itavo vrijeme njena izlaženja. 7  Urednik Smotre  je Petar Kasandri  . Rodio se u Hvaru 15. ožujka 1857., a umro u Rimu 31. travnja 1927. godine, odakle  je na državni trošak pokopan u rodnom Hvaru. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a u Za-dar dolazi 1887. raditi kao ra  unarski  inovnik. Oženio se Margaretom Bu  i  , s kojom je imao k  er Jelicu. Poslije smrti prve žene, ženi se Erminijom Difniko, s kojom nije imao potomstva. Posao ra  unarskog  inovnika radi svega nekoliko mjeseci jer krajem godine preuzima brigu oko izdavanja novog polutjednika Smotre Dalmatinske . Posljednji broj Smotre  ure  uje 28. listopada 1918. godine. U uredništvo novog službenog lista  Dalmatin-skog glasnika , koji izlazi u Splitu, ne ulazi. Budu  i da je bio dobar poznavalac talijanske kulture i politi  kih prilika, imenovan je atašeom za tisak pri SHS-ovom veleposlanstvu u Rimu. Kako je bio slabo pla  en (slabije od posluge u veleposlanstvu), do kraja života borio se s materijalnim teško  ama. U politi  kom smislu iznimno je teško definirati politi  ku orijentaciju Petra Kasan-dri  a. Kako je bio urednik poluslužbene Smotre , o  ito je da je, barem javno, iskazivao aus-trofilska raspoloženja. S druge pak strane u Smotri  se kloni politi  kih razra  unavanja, iska-zivanja bilo kakve mržnje ili netrpeljivosti. Tijekom antisrpskih demonstracija nakon uboj-stva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, Smotra  objavljuje komentar koji osu  uje pro-tusrpski stav demonstranata. Nakon rata, prihva  a posao u jugoslavenskoj diplomaciji, iako  je šikaniran. Srpski povjesni  ar Kosta Milutinovi   navodi na dva mjesta da Petar Kasandri   pripada Srbima katolicima, premda za ovu svoju tvrdnju ne nudi nikakve izvore. 8  Da li na ovo upu  uje jezik Smotre  koji je bio druk  iji od ostalih hrvatskih novina u Dalmaciji, nismo sigurni. 7  Dvojezi  nost  e opasti nakon ulaska Italije u rat protiv Austro-Ugarske 24. svibnja 1915. Tada  e talijanski naziv lista biti puno manji od hrvatskog, a broj  lanaka pisan hrvatskim jezikom  e biti daleko ve  i od onih pisanih talijanskim. 8  Kosta MILUTINOVI  , O pokretu Srba katolika u Dalmaciji, Dubrovniku i Boki kotorskoj 1848–1914.,  Zbornik o Srbima u Hrvatskoj , Beograd, 1989., str. 33–90, str. 37 i 73.  A. Brali  , Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 44/2002., str. 187–206. 191  Il Dalmata  Il Dalmata  po  inje izlaziti 10. ožujka 1866., a zadnji broj je izašao 8. travnja 1916. godine. Politi  ka orijentacija lista je autonomaška, a u nacionalnom smislu talijanska, barem u ovom promatranom razdoblju. List je figurirao kao glasilo Talijanske stranke. Urednik lista je Gaetano Feoli. Ro  en je u Soresini kraj Cremone u mjesecu listopadu 1856., a umire u Zadru 31. ožujka 1932. Otac Antonio doselio se u Split, a Feoli ve   s 27 godina preuzima ure  ivanje splitskog talijanaškog lista  L’Avvenire . 9  S mjesta urednika  L’Avvenire  odlazi na mjesto ure-dnika  La Difesa , gdje ostaje do 1889., kada ga zadarski gradona  elnik Nicolo Trigari zove u Zadar na ure  iva  ko mjesto središnjeg autonomaškog lista  Il Dalmata . Na mjestu uredni-ka ostaje do 1916., kada je interniran u selo Pulkov u Moravskoj, gdje ostaje do op  e amne-stije pred kraj Prvog svjetskog rata. Vrativši se u Zadar, postaje urednikom listova  La Voce dalmatica , Corriere della Dalmazia  te  Il Littorale dalmatico . Prije Prvog svjetskog rata politi  kim komentarima, prikazima književnih djela, prigodnim  lancima o talijanskim knji-ževnicima i svojim suvremenicima sura  ivao je u  Il Dalmata , a nakon rata u Vita in Dalma- zia  i  Rivista Dalmatica .  Risorgimento  To je najmla  i me  u zadarskim politi  kim listovima. Po  inje izlaziti 15. 10. 1908. kao tjednik, što  e i ostati do posljednjeg, 255. broja od 18. srpnja 1914. godine. Izdava   lista je Girolamo Italo Boxich, a urednik Raimondo Desanti. 10  Ime G. I. Boxicha kao izda-va  a nestaje od broja 26, tj. od 9. travnja 1910. U listu se ne navode razlozi nestajanja ime-na njegova izdava  a, ali razlog tomu sigurno nisu politi  ka razmimoilaženja jer  e list i da-lje podržavati stavove Boxicha u sukobima unutar Talijanske stranke, koji su nastali u listo-padu 1912. 11  Politi  ka stajališta lista možemo okarakterizirati kao radikalno talijanaška. U listu  emo  esto na  i  lanke koji uvredljivo pišu o Hrvatima, a neke od tih  lanaka na  i  e-mo i u ovom radu. List je antiklerikalno nastrojen, pa u njemu ne  emo nai  i niti na prigodne  lanke religioznog sadržaja za velike krš  anske blagdane kao što su npr. Boži   i Uskrs, a koje ina  e nalazimo u ostalim novinama. Radikalizam je razumljiviji stoga što  Risorgimen-tovo    itateljstvo predstavlja niže talijansko  inovništvo i trgova  ko-obrtni  ki pomo  nici  ija  je egzistencija nesigurna, što je preduvjet svakom radikalizmu. 12  Urednik  Risorgimenta  je Raimondo Desanti. 9  Biografske podatke o Feoliju vidi: Nedjeljka BALI  -NIŽI  , Talijanski pisci u Zadru pred Prvi svjetski rat (1900–1915) , Rijeka, 1998., str. 115–117. 10  Presidijalni spisi Namjesništva, sv. 664, god. 1908., kat. IX/2/2, br. spisa 5371, DAZd. 11  Il partito alle censure al capo della organizzazione, RIS, br. 193, 17. 10. 1912. 12  Socijalna struktura  itatelja  Risorgimenta  (dalje u bilješkama RIS) vidljiva je iz  lanaka koji obra  uju život-ne teme koje interesiraju njegovo  itateljstvo. Tako nailazimo na  lanke o potrebi zatvaranja trgovina za pod-nevni odmor, br. 193, 17. 10. 1912., i brojne  lanke koji tretiraju visoku cijenu najma stana, kao i op  enitu
Related Documents
View more...
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks