Products & Services

10 pages
152 views

STEPEN AMBIGVITETNOSTI SINTAKSIČKI HOMONIMNIH STRUKTURA U BOSANSKOM JEZIKU

of 10
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Share
Description
Uvod Dvije sintaksički homonimne strukture proizlaze iz preklapanja njihove sin-taksičke interpretacije čime tako dvije homonimne postaju jedna sintaksički am-bigvitetna (sintaksički dvosmislena) konstrukcija. 1 Zato se, u najprostijem kaza-no, o
Transcript
  SLAVICA LODZIENSIA 1 ●  2017 ●  127–136 http://dx.doi.org/10.18778/2544-1795.01.11  Jasmin Hodži ć Research Associate at the Language Institute, University of SarajevoPrimary Interests: Syntax, Sociolinguistics, Accentology, Cognitive LinguisticsLanguage Institute, University of SarajevoBosnia and Herzegovina jasmin.hodzic@izj.unsa.ba STEPEN AMBIGVITETNOSTI SINTAKSIČKI HOMONIMNIH STRUKTURA U BOSANSKOM JEZIKU Uvod Dvije sintaksički homonimne strukture proizlaze iz preklapanja njihove sin-taksičke interpretacije čime tako dvije homonimne postaju jedna sintaksički am- bigvitetna (sintaksički dvosmislena) konstrukcija. 1  Zato se, u najprostijem kaza-no, o homonimnosti i dvostrukom značenju jedne sintaksičke strukture može reći sljedeće: Dvosmislene su rečenice one koje imaju isti plan izraza ili površinsku strukturu, a dva značenja [Hadžiefendić-Parić 2003: 23].   Ili: Dvosmislenost na nivou rečenice nastaje kada se pogrešno protumače sintaksičke funkcije u rečeni-ci [Prodanović-Stankić 2013: 80]. Pogrešnim, odnosno, različitim tumačenjem sintaksičkih funkcija članova jedne rečenice od iste takve rečenice dobijamo novu, po značenju sasvim drukčiju rečenicu. Ovim će ta jedna rečenična struktura  postati potpuno sintaksički homonimna drugoj.Posebno je važno sagledati da li će po prirodi gramatičke strukture jednog  jezika jedan gramatički sistem proizvesti niz potencijalno dvosmislenih sintaksič-kih konstrukcija i kakav je odnos između potencijalne i stvarne sintaksičke dvos-mislenosti (homonimije), odnosno, kakav je stepen ambigvitetnosti jedne takve homonimne konstrukcije.Iako se često za prisustvo dvosmislenosti u jezičkoj strukturi navodi to da se ona uglavnom razrješava kontekstom, kroz različite vidove upotrebe jezika i kroz  primjere iz različitih funkcionalnih stilova standardnog jezika može se uočiti da su 1  Preklapanje sintaksičkih interpretacija odnosi se ustvari na istovjetnost sintaksičkih formi koje se mogu interpretirati na isti način.  Jasmin Hodžić 128gramatički (sintaksički) dvosmislene konstrukcije u bosanskom jeziku postojane i prisutne, pri čemu se izdvaja kategorija ciljanog, tj. namjernog (poželjnog) am- bigviteta i kategorija nenamjernog (nepoželjnog) prisustva sintaksičkog ambigvi-teta u jezičkoj strukturi. Dakle, u nekim tipovima tekstova sintaksički ambigvitet  je ciljano prisutan (npr. u korpusu humorističkih tekstova), dok su u drugim tipo-vima tekstova gramatički dvosmislene konstrukcije također prisutne, a ne bi ih smjelo biti (npr. u administrativno-pravnom stilu savremenog jezika). Posebno je važno i to da bosanske (hrvatske, srpske, srpskohrvatske) gramatike također kate-goriji sintaksičke dvosmislenosti posvećuju određenu pažnju, s tim da bi opisi sintaksičke dvosmislenosti u našim gramatikama trebali biti potpuniji. O samom karakteru dvosmislenosti svake pojedinačne dvosmislene konstrukcije može se  precizno govoriti kroz određivanje stepena ambigvitetnosti kao mjerljive katego-rije koja dodatno opisuje prirodu dvosmislene konstrukcije i u pojedinačnom i u općem smislu. 1. Tipovi sintaksički homonimnih konstrukcija Kod opisa vrsta sintaksički dvosmislenih/homonimnih struktura u bosan-skom jeziku možemo govoriti o  strukturalnom, referencijalnom te o determina-tivnom tipu ambigviteta, s jedne strane (gdje se dvostruka sintaksička interpreta-cija izvodi iz različitih kombinatornih varijanti jedne jezičke strukture, uz izvođenje i primjenu različitih referencijskih i determinacijskih odnosa; i ovaj tip sintaksičke dvosmislenosti čest je kod primjera upotrebe zamjenica, brojeva, ve-znika, pridjeva i priloga, ali i kod specifičnih padežnih konstrukcija; up. a)  Nove ku ć e i prodavnice ; b)  Dio sobe površine 7m 2 ; c) Svima je dosta jedna marka ); a zatim i o transformacionom tipu dvosmislene strukture (gdje je osim grupisanja rečeničnih elemenata važan faktor i izvođenje dodatnih trasnsformacija, npr. tran-sofmisanje prijedložno-padežnog izraza iz priloške u atributsku funkciju; up.  Do- č  ekali su č  ovjeka sa smiješkom ; ali opet i kod specifičnih padežnih značenja, up.  Hapšenje policajaca bilo je zabrinjavaju ć e ). Up. [Hodžić 2016].Drugo ime za sintaksički ambigvitet jeste  sintaksi č  ka homonimija . Inače, sin-taksička homonimija je mnogo manje uočljiva od leksičke a kod samih primjera sintaksičke homonimije može se raditi o različitim nivoima (stepenima) homoni-mnosti jedne takve strukture, pa je i to jedan od razloga zašto je za prepoznavanje sintaksički homonimnih konstrukcija potrebno ulagati dodatne napore. Inače: Pod sintaktičkom homonimijom (nejednoznačnošću) fraze podrazumijeva se mo-gućnost da se frazi pripiše više nego jedna pravilna sintaktička struktura [Jordan-skaja 1967]. Dakle, u dekodiranju i uočavanju homonimnih struktura nije presu-dan samo površinski značenjski sloj već i dubinsko jezičko (primarno sintaksičko) (pred)znanje. Zato je bitno i sljedeće: U načelu, kazat ćemo da imamo slučaj kon- strukcione homonimije, onda kada se određen niz fonema na nekom nivou može analizirati na više od jednog načina [Čomski 1984: 102]. Također, u Palić [1999] navodi se primjer „dvostruke sintaksičke zavisnosti“ koji se može dovesti u vezu sa „homonimičnom strukturom“ koja „zahtijeva dvije sintaksičke interpretacije“,  Stepen ambigvitetnosti sintaksi č  ki homonimnih struktura u bosanskom jeziku 129tj. takva je rečenica u kojoj su „dva različita semantička sadržaja predstavljena istom sintaksičkom strukturom [v. Palić 1999]. Iako se na prvi pogled o sintaksič-koj dvosmislenosti može govoriti i kao o polisemiji, kako vidimo, riječ je zapravo o homonimiji na sintaksičkom nivou. 2. Sintaksička dvosmislenost i kontekst Važno je istaći da to što u kontekstu nekada možemo razabrati šta bi određena konstrukcija trebala da znači, da ustvari pritom nismo sigurni da ona svojom strukturom to zaista i znači, tj. to ne znači da je ista ta konstrukcija i (sintaksički) ispravna. Na primjer, Radovanović [2003: 274] za rečenicu kojoj pragmatičkim  parametrima oduzima stvarnu dvosmislenost kaže i to da je takva rečenica „jedan očigledno pogrešno obrazovan rečenični kompleks” [Radovanović 2003: 274] na-vodeći rečenicu: Samo je udario loptu g l a v o m k o j a se otkotrljala u aut – uz   komentar    da će se uslijed pragmatičkog konteksta ova rečenica uvijek ispravno shvatiti. Međutim, veoma je ovdje bitna konstatacija da je rečenica ustvari  pogreš-na, tj. pogrešno obrazovana. Također, Radovanović [1990] navodi i slučajeve po-stojane dvosmislenosti u „veštački stvorenoj izolaciji iz konteksta“. Ovdje o odnosu potencijalne i stvarne dvosmislenosti možemo dati nekoliko osnovnih tvrdnji:  – Poznato je da se značenja svih naših riječi u konačnici dobijaju u konte-kstu (up.  glava  – g lava ku ć e, glava motora, glava lutke ) .  – Pitanje je koliko se kontekst u pojedinim izrazima zapravo može odrediti, tj. upravo će prisustvo potencijalne sintaksičke dvosmislenosti uzrokovati pome-tnju u određivanju konteksta.  – Gramatika se primarno bavi strukturom, odnosno formom, a ne konteks-tom, tj. sintaksa primarno proučava pravila slaganja riječi i formalnu stranu reče-nice, a ne njena značenja, iako sama rečenična struktura utječe na značenje. – Ako već govorimo o prisustvu i poništavanju dvosmislenih konstrukcija, trebalo bi ukazati na moguće načine poništavanja dvosmislenosti   na nivou sinta-ksičke strukture, dakle na nivou gramatike, a ne da se ona razrješava kontekstom.  – Tvrdnja da se značenje dvosmislenog iskaza pronalazi tek u kontekstu i tako razrješava dvosmislenost sama za sebe ustvari govori kako svojom struktu-rom data rečenica ima dva smisla, i da se (bez konteksta) ne može odrediti koji je ciljani smisao rečenice – dakle, dvosmislenost takve strukture je postojana.Uputno je ovdje istaći zapažanje M. Mihaljevića [1998]: Bilo kakav niz leksičkih jedinica nekoga jezika može biti interpretiran ako postoji dovoljno  bogat kontekst. To ne znači da je svaki takav niz i pravilno sastavljen [Mihalje-vić 1998: 115]. Dakle, niz leksičkih jedinica, odnosno sintaksička struktura iskaza ne bi sm- jela da bude „bilo kakva“ i pri tom se ne bi smjeli rukovoditi kontekstom ili mo-gućnošću interpretacije, i da nam ta dva faktora budu dovoljna. Ne možemo se zadovoljiti samo uslovima ispravne interpretacije u kontekstu (što, naravno opet, nije uvijek ni moguće), već moramo uzeti u obzir da osim ovog dovoljnog uslova  Jasmin Hodžić 130trebamo prihvatiti i potreban uslov: Iskaz bi morao biti i sintaksički i semantički  jasan i precizan. Dakle, tačno je da se dvosmislenost uglavnom razrješava u kon-tekstu i preko niza pragmatičkih parametara, ali ne uvijek. Također, i onda kada možemo rečenicu protumačiti u kontekstu, ona nam strukturno može biti nepravil-na, u šta spada i primjer dvosmislene rečenice.   Tako:   Iako nam riječi mogu biti  potpuno „pravilne“, naša rečenica može ispasti naopaka ako nismo vješti da riječi iznitimo u jezičku nit koja će biti sintaksički ispravna i sadržajno suvisla [Riđano-vić 1979].   Sintaksički ambigvitet je ustvari tako i pitanje normatvne sintakse i jasnog i pravilnog stila izražavanja [up. Hodžić 2015]. Dvosmislenost struktur-nog tipa treba i rješavati u strukturi, a ne u kontekstu. 3. Sintaksička dvosmislenost u procjeni izvornih govornika – anketiranje Preko internetskog servisa „google obrasci“ (engl.  google forms , odnosno, internetske stranice: https://www.google.com/intl/bs/forms/about/) moguće je iz-raditi anketu kojom će se od ispitanika (izvornih govornika) tražiti da opišu karak-ter ponuđenih potencijalno sintaksički dvosmislenih rečenica. Od ispitanika se konkretno može tražiti da zaokruže/obilježe koje ponuđeno značenje ima data rečenica. No, ovdje ima jedna zanimljiva specifičnost. Naime, tehnički je moguće da svi ispitanici zaokruže i samo jedan od primjera ponuđenih odgovora, odnosno da niko od ispitanika ni za jednu rečenicu ne kaže da je dvosmislena, a da rezultat anketiranja pokazuje suprotno, tj. da zaključimo kako su ponuđene rečenice ipak dvosmislene. U protivnom, odlučili bismo se za zaključak da ponuđene rečenice nisu dvosmislene, ali to bi bilo samo u slučaju da se svi ispitanici odluče za tačno ista/poduradna rješenja (npr. da svi tvrde da neka rečenica br. 5. ima značenje 1. a rečenica br. 6. ima značenje 2., i slično tome). Međutim, pojedinačno gledano, može se desiti da niko od ispitanika ne tvrdi da su ponuđene rečenice dvosmisle-ne, a da nas krajnji rezultat i zaključak, kako smo već rekli, navodi na suprotno. Tako anketa može pokazati da su sve rečenice dvosmislene i onda kada se svi ispitanici odluče za samo jedno od ponuđenih značenja. To je u slučaju kada ne-kom od ispitanika jedna rečenica ima jedno, a nekom ista ta rečenica drugo po-nuđeno značenje (iako su se oba ispitanika odlučili samo za jedno značenje). Šta-više, ovakvo nešto će predstaviti ovjereniji rezultat o prirodi ambigvitetnosti s obzirom na to da u tom slučaju kao da smo pretpostavili da rečenice zapravo nisu dvosmislene i pritom tražili od ispitanika da se odluče samo za jedno od značenja,  pri čemu bi rezultati ipak mogli pokazati da sve rečenice imaju dva značenja. Ipak, obuhvatnije anketiranje će biti onda kada se od ispitanika ne traži da se od-rede između dva značenja, odnosno kada se ne traži da odabirom jednog elimini-raju drugo značenje. Potpunije ispitivanje, dakle, bit će onda kada se ispitanicima da mogućnost da „glasaju“ za sva ponuđena značenja, tj. da svojim odabirom mogu zaokružiti više (ponuđenih) značenja i još eventualno upisati i svoje, treće značenje, kada je ono moguće.  Stepen ambigvitetnosti sintaksi č  ki homonimnih struktura u bosanskom jeziku 131 3.1. Stabilnost i ujednačenost značenja dvosmislenih rečenica Shodno rezultatima našeg istraživanja [v. Hodžić 2016] sačinili smo listu re- prezentativnih primjera dvosmislenih sintaksičkih struktura u bosanskom jeziku, koju smo u obliku ankete ponudili izvornim govoricima na procjenu značenja. 2  Cilj je bio sagledati kako će izvorni govornici poimati značenje ponuđenih primje-ra i hoće li ponuđeni primjeri procjenom informanata također pokazati karakter dvosmislenosti. Pri svemu tome se moglo sagledati kakav je odnos ponuđenih značenja dvosmislenih rečenica, odnosno može se tačno ispitati kakav je omjer  ponuđenih značenja i u kojoj mjeri su takva značenja ujednačena. Nekada će tako dva ponuđena značenja potpuno ravnopravno odgovarati ispitivanoj rečenici, a nekada će jedno značenje biti dominantno, a drugo samo vjerovatno. U slučaju kada imamo izrazito dominantno jedno značenje, može se ispitati kakva je njego-va stabilnost, tj. u kojoj mjeri je ono dominantno u percepciji izvornih govornika. Time ispitujemo odnos primarnog značenja prema samoj ispitivanoj rečenici, tj. koliko ostaje vjerovatnoće i za uvođenje drugog značenja. Iz procenta svih  pridruženih odgovora/glasova koje dominantno značenje uzima za sebe možemo izraziti sam stepen ambigvitetnosti. Na primjer, ako dominantno značenje zauzi-ma 70% svih odgovora u anketi, sam stepen ambigvitetnosti takve rečenice iz-nostit će 30%. Stepen ambigvitetnosti je dakle obrnuto proporcionalan stabilnosti (glavnog) značenja. Ukoliko je stepen ambigvitetnosti 50%, tada će postojati  jednaka vjerovatnoća za dva ponuđena značenja i takva rečenica neće imati domi-nantno značenje jer dva ponuđena značenja imaju 50% vjerovatnoće (dakle,  potpuno ravnopravne šanse) da odgovaraju traženom značenju. No, dvije različite rečenice mogu imati stepen ambigvitetnsti 30% (njihovo dominantno značenje zauzima 70% odgovora u anketi) a da im se broj odgovora pridruženih manje vje-rovatnom značenju razlikuje. Jer, kako postoji mogućnost za odabir oba značenja, neće biti slučaj da manje vjerovatno značenje zauzima ostatak procenata od domi-nantnog (spomenutih 70 prema 30), već manje vjerovatnom značenju jedne reče-nice može pripadati bilo koji broj procenata, samo da je manji od dominantnog. Time dvije rečečenice sa istim stepenom ambigvitetnsoti mogu imati različit međusobni omjer mogućih značenja (jedno manje vjerovatno značenje može biti vjerovatnije od drugog manje vjerovatnog). Takav omjer rezultat je ispitivanja 2  Ispitivane rečenice su u obliku priloga uvrštene u studiju [Hodžić 2016] – Hodžić, Jasmin, Tipovi sintaksi č  kog ambigviteta u bosanskom jeziku ,   Doktorska disertacija u rukopisu; Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Također, uvid u kompletan ispitivani meterijal moguće je izvršiti na internetskoj adresi: https://goo.gl/forms/Rs2mpxzhxUuSG3u13. Ovdje izdvajam i neke od ispitivanih rečenica uvrštenih u spomenutu formu ankete:  Zlo ć e u kona č  nici nadvladati dobro, Veležu je nemogu ć e uzeti naslov, Donio sam mandarine iz Opuzena,  Do č  ekali su č  ovjeka sa smiješkom, On ti je kupio dvoje cipele, Više trgovina ljudima nije zanimljiva,  Poljubi mi malog dolje, Alen i Alma ili Amir ć e do ć i na sijelo, Nije Alma pisala poruku Damiru, Onaj č  ovjek se osu đ  uje na smrt, Treba nam više humanijih o   fi cira, Hapšenje policajaca bilo je  zabrinjavaju ć e, Trebala je duže suknje nositi, Ja ć u joj uzeti č  arape, Č  ovjeka koji je ubio djeda, lovokradicu, doveli su na sud, Na ve č  eru ć e do ć i komšije koje smo jutros pozvali, Obe ć ao joj je da ć e kona č  no saznati sve o njemu, Ja sam mislila da možda ne ć eš sutra i ć i itd.
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks
SAVE OUR EARTH

We need your sign to support Project to invent "SMART AND CONTROLLABLE REFLECTIVE BALLOONS" to cover the Sun and Save Our Earth.

More details...

Sign Now!

We are very appreciated for your Prompt Action!

x